Predstavnice i predstavnici državnih institucija, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i medija koji se bave zaštitom životne sredine okupili su se u sredu, 20. septembra, u novosadskom EU Info Pointu na okruglom stolu „Izazovi i prilike za žene aktivne u životnoj sredini tokom EU integracija’’. Događaj je organizovao Arhus centar Novi Sad, uz podršku Mladih istraživača Srbije i novosadskog EU Info Point-a, u sklopu projekta “CSOCONNECT“ koji je podržao Regionalni centar za zaštitu životne sredine.

Cilj ovog okupljanja bio je bolje razumevanje uloge žena u reformama koje donosi primena EU acquisa u oblasti životne sredine, a učesnicima su se predstavile žene koje se bave primenom ovih reformi.

Prisutnima su se obratile Biljana Viduka, menadžerka kancelarije EU Info Point Novi Sad, predsednica Arhus centra Novi Sad, Radoslava Stupar, predsednica Odbora za ravnopravnost polova u Skupštini AP Vojvodine Ana Tomanova i pomoćnica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, Svetlana Selaković.

Darija Šajin iz Arhus centra održala je prezentaciju o vezi između roda, životne sredine i EU regormi, a Dragana Keravica iz Javnog preduzeća Vode Vojvodine govorila je o adaptaciji na klimatske promene, odnosno o iskustvima tokom odbrane od poplava 2014. godine i o kriznoj komunikaciji sa medijima i građanima.

Jelena Mićić, predstavnica Opštine Pećinci govorila je o pokretanju ekoloških projekata na lokalnom nivou i osvrnula se na temu energetske efkasnosti i obnovljivih izvora energije. Na teritoriji ove opštine sprovedeni su projekti unpeređenja energetske efikasnosti objekata i uvođenje štedljive rasvete.

„Nemoguće je potpuno isključiti neobnovljive izvore energije, ali možemo da počnemo da ulažemo sredstva u obnovljive, kako bismo ih što više korstili. Korišćenje neobnovljive energije, distribucija, proizvodnja i transport negativno utiču na životnu sredinu, ne samo u smislu zagađenja okoline, već i na zdravlje ljudi“, rekla je ona.

O implementaciji ekološke regulative na lokalnom nivou i uključivanju građana u ove procese govorila je Rosa Stiković, predstavnica Opštine Beočin.

„Životna sredina nikom nije toliko atraktivna, jer svi imaju druge prioritete, u opštinama imate čoveka koji se bavi time ali radi i nešto drugo, a 80 odsto opšina nema inspektore za zaštitu životne sredine. Važno je osnaživanje administrativnih kapaciteta u jedinicama lokalne samouprave jer nema sprovođenja zakona ako nema ko da ga sprovodi“,  rekla je ona i dodala da je potrebno dati stručnim ljudima da rade svoj posao i pokrenuti lokalne zajednice da kreiraju programe i obuke koji su potrebni građanima kako bi razumeli značaj zaštite životne sredine i kako bi se pripremili za izazove sa kojima će se sresti tokom EU integracija.

Fabrici:  Od 460 miliona evra za Vojvodinu, samo na ekološke projekte EU je izdvojila 45 miliona evra

U jednom delu diskusije, prisutnima se priključio i šef Delegacije EU u Srbiji, Sem Fabrici koji je boravio u poseti Novom Sadu.

„Danas sam ovde kako bih čuo vaša stanovišta, odnosno kako vi možete da doprinesete boljem kvalitetu života. U agendi Evropske unije zaštita životne sredine je jedan motor koji predstavlja inovacije, donosi porast privrednog rasta i otvara nova radna mesta. Na skupovima poput ovoga, predstavnici institucija, stručnjaci iz najrazličitijih oblasti pokazuju u debatama kako je pitanje zaštite životne sredine jedna sveobuhvatna tema koja prožima veliki broj oblasti. Kada je reč o našoj pomoći koju pružamo Srbiji u domenu životne sredine, ona je dvostruka – ogleda se u izradi legislative i izdvajanju značajnih sredstava za konkretne infrastrukturne projekte, poput prečišćavanja otpadnih voda ili upravljanja otpadom. Od 460 miliona evra koliko smo izdvojili za Vojvodinu, samo na ekološke projekte koji se odnose na životnu sredinu, izdvojeno je 45 miliona evra“, rekao je ambasador Fabrizi.

Zaključci okruglog stola su da je osnaživanje žena potrebno i moguće putem obuka, da je važno umrežavati partnere u lokalnim zajednicama i voditi računa da u lokalnim samopuravama ima dovoljno onih koji se bave implementacijom zakona iz domena zaštite životne sredine. Takođe, potrebno je raditi na edukaciji dece i sporovoditi javne kampanje kako bi građani postali svesni koliko je važna zaštita životne sredine.