Evropski dan pravde u Nišu obeležen je tribinom „Značaj poglavlja 23 za Srbiju“ koju su zajednički organizovali EU info kutak Niš i Pravni fakultet Univerziteta u Nišu u sali za sednice fakulteta 25. oktobra.

Koliko smo kao društvo i pojedinci upoznati sa pregovaračkim procesom, šta on podrazumeva i šta nam donosi, prisutnim studentima ukazale su sudija Osnovnog suda u Nišu Milica Zlatković, prof. dr Nevena Petrušić, nekadašnja poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Maja Nastić, docent Pravnog fakulteta. One su prisutnima pojasnile ovo zahtevno poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava.

Studentima prava posebno je bila interesanta reforma pravosuđa i na koji način će se ubuduće vršti izbor sudija, javnih tužilaca i uopšte kako će izgledati ulazak u pravosudnu profesiju. U tom smislu veliki akcenat je stavljen na Pravosudnu akademiju koja bi trebalo da školuje buduće sudije i javne tužioce spram prethodno urađenih proračuna stvanih potreba sudova, za razliku od trenutnog stanja gde  na imenovanje čeka mnogo školovanog kadra.

Osim nezavisnosti, pravosuđe koje je zasnovano na evropskim vrednostima podrazumeva odgovornost, nepristrasnost i profesionalnu etiku. U svom obrazlaganju reforme pravosuđa sudija Milica Zlatković je zaključila da je reč o zahtevnom procesu – „Očekuju nas veliki napori, ali u svakom slučaju boljitak  – da sudska vlast postane vlast u svakom smislu – nezavisna i nepristrasna pre svega, što je interes svakog građanina.“

dan-pravde-ekran

Iako su poglavlja otvorena nedavno – u julu ove godine, sagovornice su ukazale na pomake koje je naša zemlja napravila u pripremnom periodu. Prve reforme su već vidljive – a jedna od ključnih, barem kada je reč o efikasnosti sudstva, je Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku od 1. januara ove godine. Tendencije EU su da se ne čeka duže od 2 godine u parničnom postupku, niti više od 5 godina u krivičnom. Ipak, pred nama je još dosta posla, pre svega donošenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a zabrinjavajuće je stanje kada je reč recimo o zaštiti podataka u oblasti elektronske komunikacije, pristupu informacijama od javnog značaja, kao i autocenzuri i pritiscima na medije.

Kada je reč o osnovnim pravima, naše polazište je Ustav Republike Srbije koji je relativno mlad – ove godine beleži 10 godina, i koji se velikim delom odnosi na ljudska prava.

„Mi imamo pravni okvir, ali je potrebna politička volja, politički kriterijumi su ovde važni, kao i jačanje pravne svesti svih nas“, istakla je docent Pravnog fakulteta Maja Nastić.

Nekadašnja poverenica za zaštitu ravnopravnosti prof. dr Nevena  Petrušić osvrnula se na izveštaj o skriningu – ocenu stanja i preporuke, kao i mere koje je država preduzela. Prema oceni države o realizaciji Akcionog plana iz Poglavlja 23 čak 77% aktivnosti je u potpunosti realizovano ili se kontinuirano realizuje, dok je svega 3% aktivnosti ostalo nerealizovano.

Profesorka  Petrušić istakla je zabrinjavajuć nivo etničke i socijalne distance koje postoje u našem društvu i istakla da je diskriminacija još uvek raširena pojava svuda oko nas – kroz oglase za posao, uvrednjivim grafitima ili skandaloznim naslovima u novinama. Tako na primer 50% građana/ki ne želi Albance za državnike, dok ih 59% ne želi za vaspitače svoje dece. Čak 23% ispotanika smatra da Srbija treba da bude država samo srpskog naroda, a 18% je neodlučno. Zanimljivo je takođe da 46% ispitanika se ne slaže da država treba da finansira medije nacionalnih manjina.