Zvučni otisak Dunavskog regiona 04/03/2016 Vesti Drugo u seriji akademskih predavanja “Srbija i Evropa kroz vekove prožimanja” koje organizuje EU info centar biće održano u četvrtak 10. marta od 18 do 20 časova a odnosi se na studije prirodne sredine, studije baštine i akustiku.Predavanje „Zvučni otisak Dunavskog regiona“ održaće dr Miomir Mijić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, međunarodno priznati istraživač u oblastima akustike, ozvučavanja, scenskog i akustičkog dizajna. Podpredsednik je tehničke komisije za građevinsku akustiku u European Acoustical Association – EAA i član Acoustical Society of America. Profesor Mijić je autor više projekata akustičkog dizajna objekata u Srbiji i regionu: Narodno pozorište i “Kombank” arena u Beogradu, Slovenačko narodno pozorište u Mariboru (Slovenija).Prijave za predavanje su obavezne i zainteresovani se mogu javiti na info@euinfo.rs ili na 011 4045400 do 10.03. do 12h. Predavanja se održavaju u prostorijama EU info centra u ulici Kralja Milana 7 u Beogradu.Sažetak predavanja:Čitava ljudska istorija je „nema“, s nepovratno izgubljenim zvucima, iako zvukovi čine veliki deo svega što okružuje čoveka i što čini njegovo iskustvo. Oni obeležavaju mesta, prostore i ljudske aktivnosti (audio signatures), a danas je moguće i smišljeno uticati na zvučni otisak nekog prostora (soundscape). Dunav svojim tokom povezuje 10 država i ko zna koliko naselja i naroda, i prirodni je komunikacioni kanal. Kao takav, nesumnjivo je tokom vremena uticao na odnose u njegovom regionu. Zanimljivo je pitanje da li se u njemu prepoznaju zajedničke osobine zvučnih otisaka? I još, šta se može učiniti da jednom, kada ovo što je danas postane istorija, ona ne bude „nema“? Neki od otisaka možda zaslužuju da se uvrste u nematerijalnu kulturnu baštinu – neki specifični zvučni ambijenti i zvučni odraz ambijenata registrovanih u materijalnoj sferi baštine.Selektori i organizatori akademskih predavanja „Srbija i Evropa kroz vekove prožimanja“ su dr Jelena Erdeljan i dr Ivan Stevović profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu