U okviru ciklusa akademskih predavanja “Srbija i Evropa kroz vekove prožimanja”, koje se održavaju u EU info centru u Beogradu, pisac Aleksandar Gatalica održao je predavanje “Prvi svetski rat kao prva velika borba za fizionomiju XX veka”.

Prvi svetski rat, po istraživanju Gatalice, nije prelomni događaj istorije samo po tome što je promenio geografiju i istoriju Evrope, već najpre zbog toga što je promenio psihologiju Evropljana. Naime, ovo je prvi rat nakon 1873. godine u Evropi koji se vodio u radikalno izmenjenim socijalnim okolnostima.

Gatalica je kao primer naveo Napoleonove ratove, gde se išlo staleški: sa francuske strane u rat su išli građani i seljaci, sa ruske spahije i njihovi kmetovi. Niko nije išao kao pojedinac i odaziv na rat je bio bespogovoran. Već u Francusko-Pruskom ratu imamo prve begunce od rata, ljude koji svojom voljom odbijaju da učestvuju u tome.

Prelomne godine su, naveo je Gatalica, oko 1848. kada posle velikih evropskih građanskih revolucija i praktičnog preuzimanja vlasti plebsa u najvećem delu evropskih monarhija, dolazi do silovitog razvoja duhovnih i prirodnih nauka koje učvršćuju svest čoveka kao jedinke.

gatalica-predavanje-1

Ličnosti poput „ukletog pesnika“ Bodlera, zatim Šopenhauera koji piše prvu filozofiju okrenutu autoritarnom pojedincu, Darvina čija teorija o poreklu vrsta zadaje konačni udarac kolektivnom poreklu čoveka, i Frojda koji psihoanalizom skida poslednji veo sa metafizičkog ustrojstva čovekove psihe, nabrojao je Gatalica, obeležavaju početak XX veka uoči Velikog rata.

Građanska svest, ogromni razvoj humanističkih nauka i društva učinili su da u ovaj rat nisu išle ni nacije, ni staleži, kao ranije, već pojedinci. Značaj i patetika svake smrti zato je bila ne grupna, nego pojedinačna. Ova osobenost svakog pojedinačnog vojnika udariće osnov onome što je najtipičnije za XX vek: trijumf ličnosti nad kolektivitetom, smatra Aleksandar Gatalica.

Generacija posle Prvog svetskog rata sve će odneti tek Drugi svetski rat. Oni koji izađu iz ovog rata više neće imati oštećena osećanja, već će biti bez osećanja u potpunosti, zaljučio je u svom predavanju Gatalica.

gatalica-predavanje-2Aleksandar Gatalica je pisac, prevodilac sa klasičnog grčkog jezika i muzički kritičar. Od 1994. do 2012. godine dobio je više nacionalnih i međunarodnih književnih nagrada. Među poslednjima su nagrade “Umberto Saba” za italijansko izdanje ciklusa pripovedaka Vek (2010), NIN-ova nagrada za roman Veliki rat (2012), za koji je iste godine dobio i nagradu “Meša Selimović”.