Ako EU bude u rukama najmlađih evropskih građana na dobrom je putu da nađe blagovremeno, najefikasnije, najkorisnije i najsrećnije rešenje za budućnost Evropske unije, bez obzira na različita mišljenja predstavnika pojedinih zemalja članica i onih oko Unije, na koji način doći do tog najboljeg rešenja za budućnost evropske porodice. Ovo je sažetak današnje debate u Skupštini Vojvodine, koja je uz EU Info point Novi Sad, bila domaćin mladim evropskim parlamentarcima, a povodom Dana pobede i Dana Evrope . Mladi ljudi, članovi Regionalne mreže mladih, koju je osnovala Skupština evropskih regiona, raspravljali su u okviru teme „Budućnost Evrope“, o problemima i izazovima koji stoje pred građanima Evrope i time pokušali da daju sve od sebe kako bi doprineli najvaljanijem putu razvoja EU u budućnosti.

Debati je prethodio film studenata Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milovana Nikolića, Ivana Čolića i Lazara Čovsa, članova studentske organizacije FEJS. Studenti su vrlo originalno i jasno svojim debitanstkim video ostvarenjem predstavili pet mogućih scenarija, koje je nedavno izneo predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker, o tome kako bi trebalo da izgleda EU. Ovi scenariji su zapravo oblikovali i pokrenuli široku debatu o budućnosti, debatu kojoj, sva je prilika, jedan od najvrednijih doprinosa daju mladi parlamentarci. Jer, kako se, između ostalog čulo na debati „Evropi su potrebni jedinstvo i kvalitetna zajednička rešenja“ .

Dokument – pet scenarija, predstavljenih video prilogom, koji su bili okosnica raprave: 1. Nastavljamo dalje; 2. Samo jedinstveno tržište; 3. Oni koji žele više rade više; 4. Raditi manje, ali efikasnije i 5. Raditi više zajedno.

O njima, jedan od autora video materijala, Milovan Nikolić kaže: „Nama je svest o budućnosti EU jako bitna, s obzirom da smo studentska organizacija, Forum evropske federacije (FEJS), koja se fokusira na studente novinarstva, koji, opet moraju da imaju svest i stav o ovim temama. Naš projekt bio je za nas i izazov kreativne prirode, bez obzira na manjak pravih uslova i alatki za rad, uspeli smo  sve da odradimo onako kako smo mislili da treba“.

Ambiciozni mladići dali su tako svojim vršnjacima iz Evrope lep šlagvort za debatu, koju je vodio Marko Zubović. U debate su, pred mnogobrojnim kolegama u publici, učestvovali: Glorija Vitali, Region Opland Norveška; Dejana Panov, Region Meklenburg, Nemačka; Katalin Arani, Region Čongrad, Mađarska. Predstavnica Fonda Evropski poslovi APV bila je Ivana Đurica.

Kako su učesnici rasprave bili iz različitih zemalja, članica, ili onih van EU, bilo je zanimljivo slušati njihove stavove pro i kontra – zašto EU ili ne, zašto ova ili ona predložena forma razvoja jeste prihvatljiva, ili ne.. Debateri su pokušali da – pored toga što su iznosili razloge i pokušali, zapravo, da objasne zašto predstavnici vlasti u njihovim zemljama tako delaju i misle, a u kontekstu razvoja Evrope – iznesu svoje lične stavove o budućnosti saveza zemalja Starog kontinenta. Predstavnici zemalja članica EU smatrali su da je EU jedina i izvesna zajednička budućnost, dok je zanimljivo bilo čuti šta misle ljudi iz Norveške, koji posmatraju proces van EU zajednice.  Norveški pogled „spolja“ u EU sadrži izvesnu bojazan i postavlja pitanja: Zašto se neka od zemalja odlučila da izađe iz EU, zar nije dogovor i cilj identifikacija problema, pa potom njegovo rešavanje? Jeste, smatrali su drugi, EU birokratizovana i spora,  a, Unija osnovana iz potpuno suprotnih razloga, da nam sve bude brže, dostupnije, efikasnije, a problemi zajednički i svake od zemalja, lakše rešivi? Nije li Evropa počela da biva nekima sve udaljenija, nekima  čini se nedostižna, meša li se previše u sve, ili je to, pak, najefikasniji model opstanka i jačanja zajednice? Sve su ovo, i mnoge druge, dileme koje valja rešavati mirno i parlamentarno na korist svih koji evropskoj zajednici hoće dobro.

Tamara Glišić, studentkinja iz Srbije, zemlje na putu za članstvo u EU, iznela je u debati mišljenje da je budućnost Srbije u evropskoj zajednici, da moramo više sarađivati sa susednim zemljama, a da je EU zapravo najbolja šansa za sve širu i prisniju saradnju zemalja Zapadnog Balkana.

Veoma argumentovana, smislena i kvalitetna rasprava protekla je u saznanju da treba naći balans u rešavanju svih nedoumica. U isto vreme debatu je obeležio znak znak dobre volje da se pomogne evropskom putu do rešenja, ne zaboravljajući, a pritom ne tražeći ispriku, da su na proces integracije, ili dezintegracije Evrope, uticali mnogi evropski i svetski dogadjaji i potresi u sociološko, kulturološkom i političkom smislu, kao što su: ratovi, ekonomski potresi, migracije velikih razmera, rezultat izbora u SAD, Francuskoj, Brexit.

Mladi gosti iz Evrope učestvovali su proteklih dana u Centru za privredno tehnološki razvoj na Andrevlju, na Generalnoj Skupštini Regionalne mreže mladih, organizacije koja predstavlja važan deo najveće asocijacije regiona u Evropi, Skupštine evropskih regija (AER).

Razgovaralo se o problemima i izazovima vođenja omladinske i regionalne politike i povezivanju mladih, koji su razmenili iskustva i predstavili primere dobre prakse regija iz kojih dolaze.

Mladi Evropljani upoznali su se sa Vojvodinom, a predstaljen im je i projekat Novi Sad kao omladinska prestonica Evrope 2019.

Jedna od najvažnijih ciljeva organizacije ovih događaja u Novom Sadu i Vojvodini je promocija Novog Sada, buduće omladinske i kulturne prestonice Evrope. U isto vreme predstavljeni su potencijali APV, Srbije, kao i aktivno uključivanje naših omladinskih organizacija u aktivnosti Regionalne mreže mladih.

Regionalnu mrežu mladih osnovala je Skupština evropskih regiona, čija je APV aktivna članica od 2002. godine.