Predavanje o tretmanu otpadnih voda i iskustvima Evropske unije na tom polju održano je, u organizaciji EU info kutka Niš, pred nekoliko desetina niških srednjoškolaca na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Nišu. ,,Veliko nam je zadovoljstvo da o ovoj izuzetno važnoj temi razgovaramo na način prilagođen vama jer će možda nekima od vas ovo biti i buduće zanimanje’’, rekla je u pozdravnom govoru srednjoškolcima menadžerka EU info kutka u Nišu Danijela Vučić.

Profesorka Građevinsko-arhitektonskog fakulteta doc. dr Borislava Blagojević istakla je da su otpadne vode veoma bitna tema ali i da će njihovo pravilno tretiranje biti veoma skupo za Srbiju. ,,Pravilan tretman otpadnih voda na globalnom nivou dodatno otežavaju intenzivna industrijalizacija i urbanizacija, klimatske promene, porast broja stanovnika u urbanim sredinama. Sa takozvanim mekim merama u korišćenju otpadnih voda počeli su Amerikanci osamdesetih godina prošlog veka, potom Britanci, Australijanci. Najintenzivinije se ovim problemom bave Francuzi i Kinezi koji su čak možda malo i preterali u tretiranju otpadnih voda’’, ističe profesorka Blagojević koja, zajedno sa svojom koleginicom prof. dr Ljiljanom Vasilevski rukovodi letnjim akademskim kursom ,,Urban living with water’’ INNES instituta u Beču.

One su predstavile đacima urbanistička rešenja iz prakse koja podrazumevaju racionalnu upotrebu otpadnih voda. Tako su niški srednjoškolci saznali da, primera radi, takozvani zeleni krovovi mogu da posluže i kao bašta vrtića ili da su rovovi korisne i lepe barijere između saobraćajnica i trotoara, a veštački stvorene bioretenzije, osim što povećavaju bezbednost u saobraćaju , doprinose i biljnoj raznovrsnosti u gradovima. ,,Cilj savremenog pristupa otpadnih voda je da, osim što kontrolišu količinu i kvalitet atmosferskih otpadnih voda, pružaju i mogućnost planerima da kreiraju područja koja bi svojom strukturom bila prilagođenima budućim izazovima poput indutrijalizacije ili klimatskih promena’’, istakla je profesorka Vasilevski.

Poslednji segment predavanja ticao se industrijskih otpadnih voda u poljoprivrednoj – stočarskoj proizvodnji. Izvršni inženjer sektora planiranja okruga Fingal – Dablin Nenad Milenković istakao je da su poljoprivredne otpadne vode mnogo jače i opasnije od ljudskih budući da životinje imaju drugačiji metabolizam. ,,Zakonska regulativa koja definiše ovu oblast u Evropi postoji od 1991. godine, mi ćemo morati da je sprovedemo kroz poglavlje 27, a uzdamo se u predpristupne fondove’’, istakao je Milenković. Na primeru Irske, Milenković je istakao da je u ovoj državi koja broji manje od pet miliona stanovnika, čak 20 puta veće biološko opterećenje od životinjskog nego od ljudskog otpada.