Povodom Evropskog dana potrošača ispitivali smo odnos cena pojedinih artikala u Srbiji i susednoj Bugarskoj, tačnije u Nišu i Sofiji. Isplativije je radi veće kupovine otputovati u Sofiju, prenoćiti u hotelu sa tri zvezdice, obaviti kupovinu i vratiti se u Niš nego  samo obaviti tu istu kupovinu u Nišu –  jedan je od zaključaka istraživanja obavljenog kroz projekat ‘’Balkanski potrošački most’’ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bugarska.

’’Identična potrošačka korpa koja obuhvata 60 artikala je za 10% skuplja u niškom ’’Metrou’’ nego u sofijskom. Razlog tome je što su na tržište Sofije poslednjih godina dolazile nove kompanije, dok se  u Nišu njihov broj smanjivao jer su se, primera radi, ’’Roda’’ i ’’Merkator’’ spojili, kao i ’’Interex’’ i ’’Aman’’. Potrošači se najbolje štite razvijanjem konkurencije. Toga u Srbiji nema, ovde i dalje dominiraju monopoli i oligopoli’’, ocenjuje povodom Evropskog dana potrošača za ’’EU info point’’ predsednik ’’Društva ekonomista Niša’’ prof. dr Boban Stojanović.

Kroz pomenuto istraživanje analizirane su cene na području Niša i Sofije u periodu od 2013. do 2015. Razlike u ceni se kreću od 8-15%.

INFOGRAFIK_final’’Dok je kilogram brašna marke ’’Aro’’ u Sofiji koštao 28 dinara, u Nišu je bio za 9 dinara skuplji. Još je uočljivija razlika na primeru maslinovog ulja – u Sofiji je koštalo 520 dinara, a u Nišu čak 700. Kilogram piletine u prestonici Bugarske stajao je 120 dinara, dok je u Nišu bio za čak 80 dinara skuplji’’, navodi podatke istraživanja Zorana Kostić u ime  ’’Društva ekonomista Niša’’.

Nisu, međutim, svi proizvodi skuplji u Sofiji nego u Nišu. Kiselo mleko i teletinu je, primera radi, jeftinije pazariti u našem gradu. Istraživanje je, međutim, pokazalo da su proizvodi koji su jeftiniji u Nišu u  manjem procentu povoljniji nego kada je reč o proizvodima koji su jeftiniji u Sofiji.

Osim odnosa cena prozvoda i usluga, istraživanje je obuhvatilo i analizu kupovne moći u ova dva grada. ’’Dok je kupovna moć radno sposobnog stanovništva u Sofiji veća nego u Nišu, niški penzioneri mogu sebi da priušte više od svoje penzije nego njihovi vršnjaci u bugarskoj prestonici’’, ističe Kostićeva.

Projekat „Balkanski potrošački most“ u okviru koga je obavljeno istraživanje realizovao je Centar za zaštitu potrošača Forum sa „Društvom ekonomista Niša“ u saradnji sa bugarskom Nacionalnom agencijom za zaštitu potrošača u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bugarska. Ovo je jedan u nizu projekata kojim Evropska unija pruža podršku razvoju politike zaštite potrošača. Sa ciljem unapređenja oblasti zaštite potrošača kao važnog segmenta razvoja modernog tržišta se, podsećamo, u Srbiji sprovodi Strategija zaštite potrošača za period 2013-2018. koja je u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.