Sledeće u seriji akademskih predavanja koje se od februara održavaju u EU info centru održaće reditelj dr Stanko Crnobrnja pod naslovom “Ljuljaj me nežno”. Prva srpska Zlatna ruža Montrea. Predavanje će biti održano 19. maja od 18 časova.

Prijave za predavanje su obavezne i zainteresovani se mogu javiti na info@euinfo.rs ili na 011/40-45-400 do 19.05. do 12h. Predavanja se održavaju u prostorijama EU info centra u ulici Kralja Milana 7 u Beogradu.

crnobrnjaDr Stanko Crnobrnja, je režiser, producent, gostujući predavač na univerzitetima u Lionu i Grenoblu, profesor Fakulteta za medije i komunikaciju univerziteta “Singidunum” u Beogradu. Autor je više igranih filmova, scenarista i režiser nekoliko stotina muzičkih i reklamnih spotova, režiser brojnih scenskih manifestacija i festivala, osnivač nekoliko medijskih organizacija. Crnobrnja je autor knjige “Estetika televizije i novih medija”. Dobitnik je prve nagrade za režiju na festivalu “Zlatna ruža Montrea” 1981.godine.

Sažetak predavanja:

Početkom osamdesetih godina prošlog veka prva televizijska, ali i prva rok end rol generacija, u Jugoslaviji, pa i u Beogradu, dosežu visoku stvaralačku zrelost. Prava eksplozija kreativnosti zahvata kulturu, umetnost i medije. U vremenu pre interneta, mobilne telefonije i društvenih mreža, kada publika na raspolaganju ima program koji im nude samo dva državna TV kanala, u Televiziji Beograd, 1981 godine, režiser i scenarista Stanko Crnobrnja, sa ekipom saradnika, stvara prvi celovečernji televizijski, umetnički, rok end rol mjuzikl u Evropi. Na osnovu muzike mladog autora Olivera Mandića, Crnobrnja režira program koji, po svojoj formi i sadržaju predstavlja do tada neviđeno kreativno rešenje. Emisija ‘Beograd noću’ postaje medijski i kulturni fenomen, šokira veliki deo jugoslovenske TV publike, ali iste godine, na vodećem evropskom TV festivalu ‘Zlatna ruža Montrea’, u Švajcarskoj, dobija specijalno priznanje za unapređenje televizijskog stvaralaštva. U susretu s publikom Stanko Crnobrnja će rasvetliti detalje, pitanja i okolnosi koje i danas, 35 godina kasnije, zanimaju mnoge poklonike stila koji se, posle prikazivanja ove emisije, nazvan ‘beogradska škola televizijskog/video izraza’. Ko i šta je prva televizijska i prva rok generacija? Kako su mladi autori shvatili da beogradska televizija može da bude drugačija i od modela koji su vladali na Zapadu i od modela koji su vladali na Istoku? Kako je, u jednopartiskom poretku, i na državnoj televiziji, stvoren suberzivni TV program koji je celoj Jugoslaviji emitovan u udarno terminu, u osam uveče. Kako se to medijsko televizijsko osvajanje slobode uklapalo u sveopšti procvat u muzici, filmu, pozorištu, literaturi, novinarstvu? Da li je to bio trenutak kada su jugoslovenski stvaraoci bili potpuno ravnopravni sa Evropom, i da li su u nekim oblastima bili i ispred Evrope tog vremena?