Neusvajanje nacionane srategije za borbu protiv trgovine ljudima, nikad dovršena ozbiljna reforma sistema delovanja u ovoj oblasti, uspostavljanje mreže i čvrsta povezanost institucija koje se bave prepoznavanjem, prevencijom, sistemom zaštite i  iskorenjivanjem trgovine ljudima, moralna obaveza građana da prijave kršenje ljudskih prava i nasilje svake vrste  (seksualnu eksploataciju, radnu eksploataciju, prošnju), kao i mnogo više uložene energije i novca – osnovni su razlozi što se u Srbiji i dalje suočavamo sa frapantnim podacima kada je  trgovina ljudima u pitanju. Ovo su zaključci danasnjeg okruglog stola, koji je u Novom Sadu organizovao Informacioni kutak Evropske unije, EU Info point, Novi Sad.

Kompetentni stručnjaci, poznavaoci ove oblasti, okupljeni oko teme jučerašnjeg skupa “Podrška rešavanju probelama trgovine ljudima – pregled trenutnog stanja i mere prevencije”, izneli su različite informacije i dali razna mišljenja svako iz svog ugla, ali su se složili da je svako od njih, odnosno institucija koju predstavljaju, usamljen u delovanju i da je to jedan od osnovnih razloga što borba potiv trgovine ljudima u našoj zemlji nije efikasnija.

Godišnje se u Srbiji, po podacima organizacije Astre, beležimo sto žrtava trgovine ljudima i to su u najvećem broju slučajeva žene i devojčice. U borbi protiv trafikinga ima pomaka, imamo i nacionalni pravni okvir u skladu sa međunarodnim propisima, ali nemamo novu srategiju i akcioni plan. Do ostvarivanja prava žrtava prilikom sudskog postupka ili uopšte ne dolazi, ili je to vrlo sporo i neefikasno.

“Ima mnogo pojedinaca, koji rade stručno i efikasno i požrtvovano, ali sistem ne funkcioniše, a krivično pravna oblast je najveći problem. Sve što je učinjeno, urađeno je na pritisak međunarodnih organizacija, jer je trgovina ljudima jedno od najtežih kršenja ljudskih prava. Strašan je podatak da je godišnje do sada bilo identifikovano 100 žrtava, a najnoviji podaci kazuje da imamo 40 identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Izbeglice i migranti su u velikom riziku od trafikinga, a naša država se suviše oslonila na činjenicu da se oni kratko zadržavaju u Srbiji da bi postali žrtve”, iznela je koordinatorka programa prevencije i edukacije Astre Ivana Radović.

trgovina-ljudima-2

Profesor Zoran Pavlović sa Pravnog fakulteta Univerziteta Privredna akademija, Novi Sad, podsetio je da imamo pet zakonskih propisa koji pokrivaju ovu oblast i da u tom galimatijasu treba da dođe do krivičnog postupka. On se upitao da li je mali broj prijavljenih žrtava zbog toga što su se obeshrabrile?

“Kada bih ja, kojim slučajhem, upao u neki lanac trgovine ljudima, ja ne bih znao koja su to vrata na koja treba da kucam” – naglasio je Pavlović.

“Tema o kojoj govorimo u praksi zahteva mnogo angažovanja ne samo prof, već i svih građana. Jer, kada se uključi profesija, onda je, najčešće, u većini slučajeva već kasno, jer se profesija bavi posledicama” rekla je rukovodilac Sigurne dečije kuće, Novi Sad Ljubica Kuridža i naglasila da bi koordinacija između različitih sistema mogla da deluje preventivno.

Načelnik Odeljenja pogranične policije za strance, suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima iz Policijske uprave Novi Sad Siniša Hrgić izneo je da broj krivičnih prijava protiv trgovine ljudima ne odslikava problematiku, ali da je dobra vest da saradnja policije i tužilaštva funkcioniše i da imamo i u jednoj i u drugoj kući specijalizovane osobe koji se bave uglavmom samo ovom temom. Najnoviji slučaj ohrabruje – 7 godina zatvora dosuđeno je osobi zbog trafkinga kroz sporazum o priznanju krivice. On smatra da pozitivnih pomaka u ovoj oblasti ima, ali da je to sporo i nedovoljno.

Šta bi u Srbiji trebalo učiniti da se sistem zaštite generalno unapredi i kako da se, pre svega suočimo, a potom i izborimo sa ugrožavanjem bezbednost ljudi i njihovom zštitom. Kako unaprediti prevenciju, unaprediti bezbednost u čitavoj zajednici i iskoristiti postojeće sisteme i mehanizme u zbrinjavanju i zaštiti žrrtava trgovine ljudima i nasilja u bilo kom obliku – bile su teme koje je predočila na skupu ekspertkinja, „Tima Evropa” Biljana Stepanov. Ona je podsetila na pregovaračna poglavlja 19, 23 i 24, koja se, između ostalog, bave ljudskim pravima i bezbednosti. Ekpertkinja Stepanov smatra da nije uvek opravdano da se jedino i uvek kuca na vrata policije, a da, pritom, institucije nisu umrežene, ili, kao što je slučaj kod nas, da u zakonu o lokalnoj samoupravi nema obaveze za osnivanjem saveta za bezbednost na lokalnom nivou.