Koji mitovi i zablude o Evropskoj uniji su najuvreženiji u domaćoj javnosti, kako studirati u Evropi kad ste student u Srbiji, neka su od pitanja postavljena na tribini “Studiram, putujem, upoznajem Evropsku uniju”, održanoj u Gradskoj biblioteci Subotica u ponedeljak, 30.januara, u okviru projekta “Euteka – EU u vašoj biblioteci”.

Na ova pitanja, pred više od 70 srednjoškolaca iz nekoliko škola u ovom gradu, odgovarali su Marija Simić iz Kancelarije za EU integracije Vlade Republike Srbije (SEIO) i Goran Bogunović iz Fondacije Tempus (Erasmus plus program). Đacima završnih godina srednjih škola ove teme su, pokazalo se to na primerima više gradova u Srbiji, zanimljive i korisne. Upoznavanje sa mogućnostima Erasmus plus programa im otvara vidike ka nekim novim šansama u budućem školovanju i usavršavanju a razobličavanje dezinformacija o EU, kroz prezentaciju publikacije “Mitovi o EU” (SEIO), im na nov način osvetljava njihova dosadašnja uverenja o Evropi i EU.

Marija Simić (SEIO) se osvrnula na nekoliko najjačih mitova o EU koji vladaju u ovdašnjem javnom mnjenju poput onih da nas  “učlanjenje mnogo košta”, “da će nam biti ukinut nacionalni identitet, ćirilica i nacionalna valuta” kao i da “će propasti naš poljoprivrednik”. Iako je mnogo racionalnih podataka koji demantuju ova uverenja, izdvajamo zanimljiv podatak koji se mogao čuti: da je 10 država Jugoistočne Evrope koje su 2004.godine ušle u EU povećalo svoj BDP za 71%,  u proseku, od učlanjenja do sada.

Kako ove srednjoškolce deli manje od pola godine do mature i upisa na fakultet, smatrali smo da priča o tome kako studirati ili volontirati u Evropi za njih nije apstraktna te da je ovo pravo vreme da dobiju prve važne informacije o šansama koje daje Erasmus plus program. Goran Bogunović iz Fondacije Tempus objasnio im je da, u okviru ovog programa EU, postoje dve opcije: razmena studenata i celokupne master ili doktorske studije na nekom EU univerzitetu, uz stipendiju.

“Svake godine je sve više Erasmus plus programa dostupno studentima, profesorima i obrazovnim ustanovama iz Srbije. Ove godine i škole, osnovne i srednje, mogu da učestvuju u programima razmene i mi ih zaista podstičemo na to da pišu projekte i konkurišu, kako bi mogli da odu na razmenu u neku školu u Evropi i tako započnu saradnju sa evropskim kolegama”, objasnio je Bogunović.

Prisustvo nastavnika na tribini i njihovo interesovanje za ovaj program i mogućnosti saradnje sa kolegama u EU, razmena kontakata koja je usledila, pokazali su da je tribina podstakla zanimanje nastavnog kadra i, nadamo se, pružila im korisne informacije.

Da mladoj publici razgovor na ovu temu ne bi bio nejasan i dalek, pozvali smo i Anu Srećković, profesorku španskog jezika i književnosti, koja je bila na studentskoj razmeni na univerzitetu u Granadi, u Andaluziji. Jezikom koji im je blizak, prepoznajući sve njihove otencijalne potencijalne strahove, Ana im je prenela svoje iskustvo i otvoreno ih podstakla da se odvaže da pokušaju da dobiju stipendiju i neko vreme studiraju u inostranstvu. “To je, verovatno, najvažnije iskustvo u mom životu, nešto što mi je otvorilo vidike i oplemenilo me i lično i profesionalno”, rekla je ona.

Gradska biblioteka Subotica deseta je biblioteka koja je, do sada, dobila Euteka policu kao prvi deo opreme koja će, tokom ove godine, biti uručena svim članicama Euteka mreže. Euteka polica postavljena je u čitaonici, na vidnom mestu, a korisnici će biti informisani o tome da je ova biblioteka, praktično, sada lokalni info punkto o svim pitanjima koja su u vezi sa EU, na kom se građani Subotice mogu informisati.

Dragan Rokvić, direktor biblioteke, istakao je da je Gradska biblioteka, najstarija lokalna ustanova kulture u Subotici (prošle godine je obeležila 126 godina postojanja) koja jedina u Srbiji zvanično koristi tri jezika: srpski, mađarski i hrvatski.

“Mi afirmišemo evropske vrednosti svojim radom i aktivnostima koje realizujemo. Drago nam je što smo deo Euteka mreže biblioteka i što ćemo nastaviti da te vrednosti negujemo, odgovarajući na potrebe svojih sugrađana”, istakao je Rokvić.