Sledeće u seriji akademskih predavanja „Srbija i Evropa kroz vekove prožimanja“, koje se održavaju u EU info centru u Beogradu odnosi se na studije kulture, studije roda, studije komunikacije, studije umrežavanja.

U četrvrtak, 24. marta, od 18 časova, dr. Jelena Erdeljan sa Filozofskog fakulteta u Beogradu održaće predavanje Uloga (plemićkih) žena u društvenim mrežama pre interneta. Povezivanje Srbije i Evrope u srednjovekovno i rano moderno doba.

Prijave za predavanje su obavezne i zainteresovani se mogu javiti na info@euinfo.rs ili na 011 4045400 do 24.03. do 12h. Predavanja se održavaju u prostorijama EU info centra u ulici Kralja Milana 7 u Beogradu.

Dr. Jelena Erdeljan je vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, autor više knjiga i studija posvećenih kulturi i vizuelnoj kulturi Balkana i mediteranskog sveta. Organizator je i predavač na brojnim međunarodnim naučnim radionicama i letnjim školama, među kojima se izdvajaju one sprovedene u saradnji sa univerzitetima u Konstancu, Kelnu (Nemačka) i Ben Gurion univerzitetu u Negevu (Izrael). Alumna univerziteta u Konstancu. Dr. Erdeljan je bila izvršni koordinator TEMPUS projekta “Razumevanje vizuelne kulture na Balkanu”. Od 2008. organizuje i vodi međunarodne akademske radionice „Jevrejska umetnost i tradicija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

predavanje-plemicke-zene-fullSažetak predavanja:

Tokom stoleća srednjovekovnog i ranog modernog doba dinastički brakovi, porodične veze i politički savezi koji su spajali ljude i prostore, širili ideje i predmete materijalne kulture, umetnost i znanje među različitim centrima moći u Srbiji i široj ikumeni, bili su zasnovani  i održavani posredstvom i delatnošću (plemićkih) žena. One su, zahvaljujući svojoj istaknutoj poziciji i poreklu, kreirale i održavale kontakte i stvarale društvene mreže kroz korespondenciju, i hodočašća, ktitorstvo i dobrotvorne institucije, škole i bolnice koje su bile osnivane pod  njihovim nadzorom. U srednjovekovno i rano moderno doba one su povezivale srpske zadužbine, poput manastira Gradca iz XIII veka ili zadužbina na Fruškoj Gori iz XVI veka, sa evropskim i svetskim centrima poput Rima i Jerusalima, Barija i Budimpešte, Celja i Carigrada. Poreklom iz vladarskih kuća Anžuvinaca, kao u slučaju Jelene, žene kralja Uroša I Nemanjića, ili Arijanita Komnina iz Albanije, kao u slučaju Angeline, žene despota Stefana Brankovića, one su održavale veze između različitih ljudi, konfesija, regija i političkih opcija, uspevajući, istovremeno, da zadrže visok stepen sopstvene individualnosti kao persone velike harizme i duhovne i intelektualne inspiracije.