Buka i njene posledice bila je tema poslednjeg u nizu akademskih predavanja koje u Nišu organizuju EU info kutak i Univerzitetska biblioteka ,,Nikola Tesla’’. O izvorima buke, ugroženosti populacije, zdravstvenim i ekonomskim posledicama, politikama Srbije i Evropske unije po pitanju buke govorio je docent Fakulteta zaštite na radu Darko Mihajlov. Nivo buke veći od 55 decibela može da ostavi brojne posledice po zdravlje. Uznemirenost, manjak koncentracije, lošiji kvalitet sna, govorne smetnje kod dece, neki su od njih. ,,Borba protiv buke nije nimalo jeftina aktivnost i bojim se da je dostupnija bogatijim zemljama. U svakom slučaju, treba pokazati dobru volju za rešavanje ovog problema’’, kazao je dr Mihajlov.

Govoreći o aktivnostima Evropske unije u rešavanju ovog problema, docent Fakulteta zaštite na radu napomenuo je da je ,,od 1970. buka putničkih automobila na teritoriji EU manja za 85%, kamiona za 90%. Tome je doprineo tehnološki razvoj koji je omogućio proizvodnju tiših mašina i motora’’. To, međutim, još nije dovoljno jer se Direktivom EU do 2020. godine predviđa drastično smanjenje emisije buke. ,,To podrzumeva da drumski saobraćaj bude tiši za 20 decibela, železnički za 20 dB a avionski i rad mašina na otvoreno prostoru budu niži za po 10 decibela’’, objašnjava profesor. U Srbiji postoji zakonski okvir koji je odlično koncipiran, ali se ne sprovodi u dovoljnoj meri. ,,Tek nekoliko gradova u Srbiji sprovodi monitoring po ovom pitanju – Subotica, Novi Sad, Beograd, Niš i Leskovac’’.