U okviru Evropske nedelje mobilnosti, EU info kutak Niš je na Fakultetu zaštite na radu organizovao tribinu ,,Klimatske promene i inteligentna mobilnost’’ na kojoj se govorilo o pretnjama od globalnog zagrevanja, ali i inteligentnim transportnim sistemima, njihovim benefitima, kao i o arhitektonsko-urbanističkim promenama neophodnim za češće korišćenje alternativnih vidova prevoza.

Redovni profesor Fakulteta zaštite na radu i član Nacionalnog saveta za klimatske promene dr Slobodan Milutinović napominje da su, pod uticajem klimatskih promena, tornada koja su ranije bile karakteristična za američki kontinent postala i deo naše svakodnevice. ,,Do tornada dolazi zbog složenih interakcija klime. Mi smo povećanje od jednog stepena na godišnjem nivou dostigli još sredinom godine, ako bi se ta temperatura povećala za samo dva stepena, stalno bismo imali tornada u Srbiji’’, objasnio je prof. Milutinović. Klimatske promene koje su, kako kaže, u najvećoj meri, ubrzane čovekovim uticajem, stvorile su klimatske migrante. Ilustrujući primerom sušne pustinje u Jordanu, državi u kojoj stanovnici dobijaju vodu dva puta mesečno na šest sati, Milutinović konstatuje da ,,izbeglice ne beže samo od rata. Oni nemaju hranu jer, da biste proizveli hranu, morate da prvo imate vodu’’. Član Nacionalnog saveta za klimatske promene dotakao se i urbanističkih rešenja kojima bi se, uz minimalna ulaganja, značajno uticalo na smanjenje temperature. ,,Možete, umesto uobičajenog, na ulice staviti vodopropusni asfalt kroz koji bi, zavisno od vrste, kišnica išla ili direktno u zemlju ili bi se prečišćavala. Takođe, upotrebom svetlog asfalta, smanjila bi se temperatura u gradu za 5 do 10 stepeni’’, savetuje Milutinović.

O pametnom urbanizmu govorila je i redovna profesorka Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Nišu dr Ljiljana Vasilevska. Navela je primer Roterdama koji je uređen sa ciljem da centar grada postane atraktivniji i pristupačniji. ,,Tamo su ulice sužavane ne bi li vozila smanjila brzinu, značajno je poboljšana infrastruktura za bicikle i pešake’’, navela je prof. Vasilevska i napomenula da se ,,na taj način produžio i životni vek stanovnika ovog grada jer su bili fizički aktivniji, a zbog povećanja prostora za sedenje, u ovom gradu ojačala je i socijalna inkluzija’’.

O tome da li je i u kojoj meri Niš spreman za ovakvu vrstu urbane transformacije govorila je tehnička direktorka Zavoda za urbanizam Lidija Stefanović Nikolić. Kao osnovne prepreke za to navela je često nerešene pravno-imovinske odnose u velikom delu grada. ,,Staze za bicikliste je zbog toga jako teško predvideti u užem gradskom jezgru, ali su na novoizgrađenim bulevarima gotovo obavezne’’, kazala je Stefanović Nikolić koja je istakla da se urbana mobilnost zasniva na participativnosti građana koja je u zemljama EU na daleko većem nivou nego kod nas jer se, kako je rekla, mali broj Nišlija pojavi na javnim raspravama o urbanističkim planovima.

EU info kutak poklonio ,,ekološko’’ platno Fakultetu zaštite na radu

EU info kutak Niš poklonio je platno sa ekološkom porukom “Vozi manje, pešači više, čuvaj životnu sredinu” Fakultetu zaštite na radu na kome se obrazuju budući ekolozi. Platno su, podsetimo, oslikavali pešaci tokom akcije ,,Zeleni pešački prelaz’’ sa ciljem promovisanja alternativnh vidova kretanja kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine. Platno je postavljeno na fasadu fakulteta i podsećaće studente i prolaznike da u većoj meri koriste zdravije vidove prevoza poput bicikli, rolera ili da više pešače ne bi li ostavili lepše okruženje za sebe, ali i za buduće generacije.