Društveni status osoba sa hendikepom i načini ophođenja i komunikacije sa njima

U svakom društvu oko 10 odsto populacije čine osobe sa hendikepom koje su u velikoj meri nevidljive i često diskriminisane, jer ih društvo višestruko diskriminiše u svakodnevnom životu.

Kako bi se stvari promenile neophodno je, između ostalog, obučiti pripadnike šire zajednice kako da se ophode prema osobama sa hendikepom a da ih ne povređuju, diskriminišu ili isključuju iz društva, rečeno je na Radionici o ophođenju i komunikaciji sa osobama sa hendikepom, održanoj u organizaciji EU info centra i Udruženja studenata sa hendikepom.

Društvo je to koje treba da obezbedi jednak status za sve i taj, socijalni model, jedini je prihvatljiv način uključivanja osoba sa invaliditetom u zajednicu.

Invalid, osoba sa posebnim potrebama, oslovljavanje prema dijagnozi (distrofičari, paraplegičari i sl.) – termini su koji su uvredljivi ili u najmanju ruku negativni u ophođenju sa osobama sa hendikepom.

Osoba sa invaliditetom je zakonski prihvaćen termin i pored naziva „osoba sa hendikepom“, jedini prihvatljiv, iako postoji saglasnost da ni oni nisu idealni.

U ophođenju sa osobama sa hendikepom neophodno je uložiti strpljenje i uvažavanje, ali izbegavati sažaljevanje i preuranjene zaključke o pomoći koja im je potrebna. Malo je potrebno učiniti da se osobe sa invaliditetom ne osete diskriminisano: ne parkirati na mestu označenom za njihova vozila, pripaziti da im se ne blokira pristup, obraćati im se direktno u komunikaciji a ne posredstvom personalnog asistenta ili pratioca. Jednostavnije rečeno, potrebno je tretirati ih ravnopravno kao sve ostale članove društva.

Milan Janković i Ivana Adamović iz Udruženja studenata sa hendikepom preneli su učesnicima radionice niz konkretnih primera o ispravnom i neispravnom postupanju u ophođenju sa osobama sa hendikepom u različitim situacijama.