Informacija o Evropskoj uniji (EU) u medijima ima dovoljno, ali one nisu razumljive građanima, ocenjeno  je na tribini „Kako brže i bolje do informacije o EU“ koja je održana na štandu EU na Sajmu knjiga u Beogradu.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Nataša Dragojlović istakla je da je jedan od najvećih problema mnogo tehnokratskog govora o evropskim integracijama koji nije razmljiv građanima.

Ona je ocenila da je prenošenje informacijama o pristupnim pregovorima Srbije sa EU veoma zahtevan posao, jer se pregovara o 35 velikih tema, ali da u komuniciranju greše predstavnici i srpskih vlasti i EU.

„Posebno je loše iskomunicarano poglavlje 35 i od strane EU i od strane naše vlade, zato što je ispalo da je ono uslov svih poglavlja, a to je suštinski loše, jer ima toliko drugih poglavlja koja su važna, kao na primer iz oblasti poljoprivrede ili zaštitne životne sredine“, kazala je Nataša Dragojlović.

„Kolege koje vode pregovore u poglavlju o životnoj sredini pitam: Kada ćemo u Srbiji piti čistu vodu? Jer o standardu se ne pregovara, a standard su filteri za pijaću vodu, jedino se pregovara kada, koliko to košta i ko će to da plati, a onda se obično propusti da se kaže da Srbija u budžetu nema novac da ugradi filtere u sve zagađivače vode“, navela je i dodala da uz pomoć fondova EU to može da se uradi.

kako-se-informisemo-1

Ona je navela primer iz Hrvatske zašto je važna informisanost građana o EU. „Hrvatski ribari, kad su se probudili u Uniji, ne znajući da ne mogu da skladište ribu kao do tad, morali su da plate velike kazne i došlo je do pobune u čitavom jednom sektoru, koji nije bio adekvatno informisan“, predočila je Dragojlović.

Izvršna direktorka Građanskih incijativa Maja Stojanović rekla je da nije sigurna koliko su građani uopšte zainteresovani za informacije o EU, jer informacije koje do njih dolaze nisu adekvatne i njima ništa ne znače. “Mediji u Srbiji ne daju dovoljno podataka o EU, a informacije koje objavljuju su često pogrešne” rekla je Stojanović objašnjavajući zašto je ponekad teško saznati informacije o EU.

“I od tih medija, ali i od svakog od nas zavisi koliko ćemo biti informisani i kako će da nađe pravu informaciju, što je ipak teret, jer danas o jednoj stvari u EU možete dobiti 30 različitih informacija, a do nas je da – uključimo mozak i izvagamo argumente pro i kontra”, rekla je ona.

Nebojša Glišić iz menadžer za društvene mreže EU info centra na tribini je govorio o informacijama koje se o EU šire putem interneta i društvenih mreža.

On je kazao da je uočio da građani malo prate statuse i poruke koje ostavljaju evropske institucije, ali su mnogo aktivniji u praćenju poruka pojedinaca.

„Mi kroz društvene medije vidimo apatiju, nezainteresovanost i nespremnost identifikovanja sa EU, zato je neophodno da informacije upakujemo u nešto praktičnije, što je građanima neposredno važno“, rekao je Glišć.